arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
Prebilovci-1.jpg

Obnova matičnih knjiga u čapljinskoj parohiji

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPŠTINA ČAPLjINSKA Paroh Marko Gojačić Kontakt: +387 65/923-990 Broj 223 /14 od 30. septembar 2014. godine Predmet: Pismo o obnovi matičnih knjiga parohije čapljinske Draga braćo i sestre, Na inicijativu Crkvene opštine Čapljina od 1. oktobra počinje prikupljanje podataka kako bi se obnovile matične knjige krštenih parohije čapljinske. U toku proteklog rata 1992. godine pored hramova koji su uništeni, ali čija je obnova u toku, izgorela je bogata arhiva parohije koja obuhvata i sve matične knjige (knjiga krštenih, venčanih, umrlih). Trudom sveštenika koji su bili na parohiji nakon rata obnovljen je mali deo ove bogate arhivske građe. S tim u vezi molimo sve koji žive na području opštine Čapljina (Čapljina, Tasovčići, Prebilovci, Klepci, Gabela, Rečice),

kalendar-genocida.jpg

05. novembar 1944. – Godišnjica stradanja Srba u Lici

Selo Medak, Gospić. Ustaše 5. novembra 1944. pobile i spalile 40 srpskih seljaka.   Izvor: Đuro Zatezalo „Radio sam svoj seljački i kovački posao“ – svjedočanstva genocida. SKPD  Prosvjeta, Zagreb 2005.   Vezane vijesti: Pokolj u selu Medak 5. novembra 1944.  

Da li ćete Vi moći nešto učiniti da se njihove kosti spase i izvuku iz jame?

Sa mojim ocem Milanom otišli su i bačeni u tu jamu istog dana i rođena braća Milanova i to: Mirko, Nikola i Dane. I oni su ČETIRI ROĐENA brata i dan danas u toj jami. Niko nije pokušao da ih povadi iz te jame.           PISMO:   Mirko Rapaić                                                  4. mart 2011.g. 11000 Beograd Srbija     Dr. Dušan Bastašić Kralja Alfonsa XIII 49/a 78000 – Banja Luka Republika Srpska, BiH   Veoma poštovani Dr. Dušane! Jučer smo razgovarali u Beogradu u Udruženju Srba – izbjeglica. Tom prilikom Vi ste mi dali Vašu adresu i zamolili ste me da Vam pošaljem sliku moga oca Milana Rapaića koga

vladika-nikolaj.jpg

Evropski dug Srbiji

Reči Nikolaja Velimirovića izrečene u Londonu 1916. godine i danas odzvanjaju glasno i govore mnogo U teškim vremenima autoriteti postaju oslonac. U njima pronalazimo snagu i veru u bolje sutra. Njihove reči daju motiv za borbu, njihove poruke postaju putokazi, a ličnim primerom postaju uzori. No, kako se postaje autoritetom? Čini se, tako što ljudi prepoznaju nečiju hrabrost, odlučnost i istinu u njegovim rečima. Ljudi prepoznaju one koji nepobitnim činjenicama i istinskim primerima snažno brane interese svoga naroda.  Prepoznaju snagu razuma. Vladika Nikolaj Velimirović je rođen 1880. godine u valjevskom selu Leliću. Iz rodne kuće i sela mladi Nikolaj je poneo, i kroz život nosio, otvorenost i jednostavnost srpske pravoslavne

Moj djed: Kalinić Sime Petar 1888.–1941.

Rođen u Velikoj Žuljevici, Novi grad, R. Srpska. U maju kao radnik odveden iz kuće, (vidi knjigu dr Zatezala: JADOVNO: 439 str.) i ubijen mučki u logoru Jadovno u julu 1941. Od potomaka, danas ima 3 unuke od kćeri Mirjane: Ginu, Borku i Radmilu, a od a od kćeri Gine unuke  Nikolu i Dragoljuba u Novom Gradu. Prilog dao unuk Lončina Nikola, prilikom Parastosa na Jadovnu 26. juna 2011.    

hrt-rts.jpg

Zašto Srbi imaju slabu, a Hrvati veoma jaku nacionalnu svest

Na Zapadu je uobičajeno da se za raspad SFRJ optužuje srpski nacionalizam. Potrebno da prođe neki dovoljno dug vremenski period (npr. jedan vek) da bi neki nepristrasan zapadni istoričar mogao da ustvrdi ono što je od početka zapravo bilo očigledno, ali što je zbog propagande zataškivano: za raspad SFRJ odgovorne su katoličke nacije – Hrvati i Slovenci. Dokaza za goreizrečenu tvrdnju je bezbroj. Jedan od njih je vladavina hrvatskog jezičkog nacionalizma. U Hrvatskoj gotovo da nema ustanove koja nema etničku oznaku („Hrvatski”). U Srbiji gotovo da nema one koja ga ima („Srpski”). Između dva svetska rata (1918 – 1941)   Između dva svetska rata sve vodeće političke stranke Hrvata emfatično su nosile nacionalni predznak: Hrvatska seljačka stranka,

spomenik-u-ujvideku.jpg

U “Ujvideku” 1942, tri dana posle Svetog Jovana

Nekoliko dana uoči Bogojavljenja, Jelka Jovandić je usnila Svetog Jovana koji joj je rekao: „Došao sam po svoje stado“. Beleži tu rečenicu u svojoj knjizi o porodici Jovanović-Vakini, dr Vera Jovanović. Jelena – Jelka Jovandić je posle pričala da tada nije znala šta to znači. A onda je došao 6, odnosno 19. januar 1942. Voda je u Ujvideku bila osvećena, javio se Bog u liku Oca i Sina i Svetoga duha. Kažu u raznim rečnicima simbola da voda briše istoriju, jer uvodi u novo stanje: uranjanje se može porediti sa polaganjem Hrista u grob, posle čega On vaskrsava. Verujem da su u pravu. Sutradan, 7, odnosno 20, bio je dan

na_kucnom_pragu.jpg

Nova knjiga o Požegi i Požeškoj kotlini

Knjiga “Na kućnom pragu” sadržajno je podijeljena u dvije cjeline. Prvi dio “Gorka sudbina” govori o događajima u zapadnoj Slavoniji nakon uspostave NDH u travnju 1941. godine; o progonu i pokolju Srba i svih onih koji od zločinačkog ustaškog režima proglašeni neprijateljima i nepoćudnima. U pet manjih cjelina dat je kraći opis razvoja Narodnooslobodilačke borbe u Slavoniji 1941-1942. godine, pa do formiranja većih partizanskih oružanih jedinica te borbi 1943. i 1944. godine. Drugi dio “Pomračenje” govori o kontinuitetu progona i zločinu nad Srbima u Požeškoj kotlini i šire na prostoru zapadne Slavonije 1991-1992. godine. Knjiga izuzetno dobro komparira 1941. godinu sa 1991. vezano uz zločine nad srpskim stanovništvom Požeške kotline. Naš počasni član, povijesni pisac Požežanin Miodrag Bjelić

velika_hrvatska.jpg

Nedeljko Kuljić: Hrvatska Vojvodina i hrvatska Bosna

Povodom knjige Vasilija Krestića „Hrvatske pretenzije na Vojvodinu i BiH od 1848. godine do danas“, Zrenjanin 2012. Začeta u germansko-katoličkim radionicama kao deo strategije širenja rimske vere, hrvatska politika je istorijski konačno uobličena kada su Hrvati stekli mogućnost za relativno nezavisnu politiku od Pešte i Beča, i nije se menjala više od stotinu godina. To je politika koja, po feudalnom principu, ne priznaje Srbe kao politički narod, koja je i danas razlog zbog kojeg Hrvati pretenduju na srpski etnički prostor, politika koja je bila uzrok zločina genocida i potonjeg etničkog čišćenja Građanski rat u Jugoslaviji i njegovi tragični ishodi potvrdili su mnoge rezultate višedecenijskih istoriografskih istraživanja Vasilija Krestića. Izuzetan javni

Knjiga Haron i Sudbine

Haron i sudbine

English  Ante Zemljar:  Haron i sudbine – Ustaški koncentracioni logori Slana i Metajna na ostrvu Pagu – 1941. Knjiga Haron i sudbine stravična je priča o ustaškim koncentracionim logorima Slana i Metajna na ostrvu Pagu koje su ustaše osnovali polovinom juna i rasformirali krajem avgusta 1941. godine. U knjizi su opisana mučenja i zvjerstva ustaških krvnika koji nadmašuju srednjovjekovne primjere mračne inkvizicije. Imena i događaji su autentični. To su kazivanja očevidaca, rijetkih preživjelih logoraša i preslušanja uhvaćenih ustaških krvnika. Slana i Metajna, more oko njih, sabirni centar Gospić te put do Karlobaga – mjesta su stravičnih zvjerstava, divljanja izopačenih ljudi – monstruma, mjesta nadljudskih patnji hiljada nedužnih ljudi, istorija krvlju ispisana. Knjiga je objavljena

Veliko_Palanciste.jpg

NOVI DOKUMENTI O STRAŠNOM ZLOČINU U VELIKOM PALANČIŠTU

Srna donosi feljton u pet nastavaka o ustaškom pokolju u Velikom Palančištu kod Prijedora u oktobru 1942. godine, kada su u jednoj noći ubijena 342 žitelja sela, među kojima 226. djece. Drugu četu iz sastava Pavelićevog bataljona predvodio je Ivo Batinić, ustaški poručnik koji je učestvovao i u masakru srpskih civila koji je predvodio zapovjednik Josip Mišlov 7. februara iste godine u Drakuliću kod Banjaluke. U uvodnom tekstu pišemo o okolnostima koje su prethodile zločinu, u drugom dijelu objavićemo izvode iz dokumenata NDH-a, a u trećem dijelove dokumenta iz pera njemačkih oficira sa oznakom “Vrlo tajno”! U četvrtom nastavku predstavićemo dokumentarni film autora Zorana Radonjića “Da se njima nikad ne

Šušnjar 1941.

Zbornik saopštenja, svjedočenja i dokumenata Oštra Luka, 2008. English Zbornik je dostupan u formatu Acrobat PDF: Šušnjar 1941: Zbornik saopštenja, svjedočenja i dokumenataAcrobat PDF dokument, 4.304kB U Oštroj Luci je 1. avgusta 2008, tačno šezdeset sedam godina nakon stravičnog ilindanskog ustaškog pokolja u kome je između 7.000 i 10.000 Srba i Jevjera tadašnjeg sreza Sanski Most (tačan broj još nije utvrđen, ali se treba nadati da će to biti učinjeno u dogledno vrijeme) zvjerski ubijeno samo zato što su pripadali drugoj vjeri i drugoj naciji, održan okrugli sto „Šušnjar 1941.” Organizatori okruglog stola bili su opština Oštra Luka i Udruženje raseljenih Sanjana „Sanska ognjišta” sa sjedištem u Banjoj Luci, a

Donja Gradina

IZLOŽBA DOKUMENTARNIH FOTOGRAFIJA POD NAZIVOM “CIGLANA”

Spomen – područje Donja Gradina Javna ustanova “Spomen-područje Donja Gradina” organizovaće u srijedu, 30. septembra, izložbu dokumentarnih fotografija pod nazivom “Ciglana”. Iz ove javne ustanove najavljeno je da se izložba organizuje u povodu obilježavanja Dana evropske baštine, a u okviru zajedničkog programa Savjeta Evrope i Evropske komisije. Autori izložbe su Dejan Motl i Tanja Tuleković, kustosi u Javnoj ustanovi “Spomen-područje Donja Gradina”. Izložba će biti predstavljena u Narodnoj biblioteci u Kozarskoj Dubici u 19.00 časova. Izvor:  Vezane vijesti: ČASOPIS “TOPOLA” BIĆE OBJAVLjIVAN JEDNOM GODIŠNjE Golema je sramota srpska SKUPŠTINA DA USVOJI DEKLARACIJU O GENOCIDU NDH Užas kakav se ne pamti  

SUTRA DAN SJEĆANjA NA NARODNOG HEROJA MILANA TEPIĆA

Grafit posvećen Milanu Tepiću Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na mjesnom groblju u Komlencu sutra će u Kozarskoj Dubici biti obilježen Dan sjećanja na narodnog heroja Milana Tepića.   U prisustvu članova porodice, vijence će na porodičnu grobnicu Tepića položiti načelnik opštine Kozarska Dubica Mile Zlojutro, predsjednik Skupštine opštine Milovan Barišić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske i predstavnici Opštinske boračke organizacije.   Major Jugoslovenske narodne armije Milan Tepić poginuo je 29. septembra 1991. godine u bjelovarskoj kasarni na Bedeniku, nakon što je digao u vazduh vojno skladište i sebe, ne želeći da prepusti neprijatelju oružje kojim bi ubijao njegove vojnike.   Za taj junački čin major Tepić je odlukom

Varivode - spomenik

DANAS KOMEMORACIJA ZA UBIJENE SRBE U VARIVODAMA I GOŠIĆU

Spomenik srpskim civilima ubijenim u Varivodama U selima Varivode i Gošić kod Kistanja danas će biti održana komemoracija u spomen na srpske civile sa područja Šibensko-kninske županije ubijene nakon akcije “Oluja”. Komemoraciju organizuju Srpsko narodno vijeće i opština Kistanje. Na današnji dan navršava se 20 godina od ubistva devet mještana srpske nacionalnosti u selu Varivode, i za te zločine do danas niko nije osuđen, saopštio je danas predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac. Dvadesetosmog septembra 1995. godine, gotovo dva mjeseca po završetku “Oluje”, u selu Varivode, ubijeno je devet mještana srpske nacionalnosti: Jovan Berić (75), Špiro Berić (55), Rajdivoj Berić (69), Marija Berić (69), Mirko Pokrajac (84), Dušan Dukić (59),

Patrijarh Irinej: Još nije vreme za posetu pape

Srpska pravoslavna crkva smatra da još nije vreme da papa poseti srpsku Crkvu, izjavio patrijarh Irinej, koji kaže da papu kao državnika vlasti mogu uvek da pozovu da poseti Srbiju i da se Crkva u to neće mešati Patrijarh Irinej BEOGRAD – Srpska pravoslavna crkva smatra da još nije vreme da papa poseti srpsku Crkvu, izjavio patrijarh Irinej, koji kaže da papu kao državnika vlasti mogu uvek da pozovu da poseti Srbiju i da se Crkva u to neće mešati. “Mi kao Crkva ne bismo imali ništa protiv, nama bi čak bila i čast da primimo papu, ali imamo u vidu ogroman broj našeg naroda koji je iz Hrvatske proteran,

Kome smetaju mrtvi Srbi u Gostoviću u Federaciji (VIDEO)

Nakon što su mještani Gostovića, sela u blizini Zavidovića, protjerani 1992.godine, porušeno je i više od 80 odsto njihovih mjesnih nadgrobnih spomenika.   Porušeni spomeniciFoto: RTRS Dvadeset tri godine poslije, spomenici su i dalje na meti vandala. Neki su obnavljani čak i pet puta. Počinioci nikada nisu pronađeni. A to dovoljno govori, kažu protjerani mještani, da u Gostoviću nisu dobrodošli.   Izvor: Radio Televizija Republike Srpske   Vezane vijesti: POLICIJA DA PRONAĐE RUŠITELjE SPOMENIKA – Jadovno … SRUŠENO SPOMEN-OBILjEŽJE U DVORIŠTU SRPSKE CRKVE PREDMET 10 GODINA STOJI U TUŽILAŠTVU BiH! – Jadovno … Ozren – Vozuća – Jadovno 1941.    

Ličina za Press: Iz Hrvatske protjerano ukupno 800.000 Srba!

Ratko Ličina Nedavno morbidno obilježavanje 20. godišnjice “Oluje” u Hrvatskoj, ali i aktuelni sumanuti “carinski rat”, koji je zvanični Zagreb objavio Srbiji zbog talasa migranata s Bliskog istoka, potvrđuju da će odnosi dva najveća naroda na prostoru bivše Jugoslavije još dugo potresati Balkan. O ključnim kontroverzama s ovim predznakom, Press je razgovarao s Ratkom Ličinom, današnjim ministrom u vladi RSK u progonstvu, koji je poslije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990. godine bio najmlađi poslanik SDS-a u Hrvatskom saboru. – Kao što su Hitler i Nijemci u Drugom svjetskom ratu vjerovali da će postići “konačno rješenje” jevrejskog pitanja, tako su i Tuđman i Hrvati poslije “Oluje” pomislili da su konačno

SLUŽEN PARASTOS KOSTI TODOROVIĆU I NjEGOVIM SABORCIMA

U srebreničkom hramu Pokrova Presvete Bogorodice danas je služen parastos i prislužene su svijeće za pokoj duša majoru Srpske vojske iz Prvog svjetskog rata, oslobodiocu Kosti Todoroviću i njegovim saborcima spaljenim na današnji dan 1914. godine. Protojerej Aleksandar Mlađenović podsjetio je da su na današnji dan prije 101 godinu ranjenog majora Todorovića sa nekoliko saboraca okupatori žive spalili na lomači u Srebrenici gdje se danas nalazi park u kome su sačuvane spomen-ploče zahvalnosti majoru i njegovim četnicima. Užičanin Kosta Todorović je, komandujući jurišnom jedinicom četnika početkom septembra 1914. godine, prešao Drinu i na nekoliko dana bili su oslobodili Srebrenicu od Austro-ugarske. Nakon višednevnih borbi, major Todorović i student iz Brčkog

PROMOVISAN “RATNI DNEVNIK MIODRAGA PETROVIĆA”

Promocija knjiga u Andrićgradu U Andrićevom institutu u Andrićgradu promovisane su knjige “Ratni dnevnik Miodraga V. Petrovića”, koji je priredila Aleksandra Vraneš, i udžbenički komplet za učenje japanskog jezika “Korak po korak”, autora Ljiljane Marković i Divne Tričković. Rukovodilac Odjeljenja Instituta za književnost Aleksandra Vraneš rekla je da “Ratni dnevnik Miodraga V. Petrovića”, izdanje Andrićevog instituta, predstavlja dnevnik tokom Prvog svjetskog rata. “Petrović je bio prvi rukovodilac i osnivač Udruženja likovnih umetnika Srbije koji je u dnevniku, beležeći ratne strahote, prozni i poetski iskaz propratio slikom i crtežom, na taj način olakšavajući svoje ratne dane i nama danas da shvatimo kroz kakve strahote je srpska vojska prolazila”, rekla je Vranešova.

FOND “DIJASPORA ZA MATICU” ZNAČAJNO POMOGAO SRPSKU

Sjednica Udruženja “Fond dijaspora za maticu” Udruženje “Fond dijaspora za maticu” tokom prošlogodišnjih poplava u značajnoj mjeri je pomogao da se u Republici Srpskoj saniraju posljedice te elementarne nepogode, a pomoć Fonda od 250.000 evra omogućio je realizaciju pet projekata u Srpskoj. “Fond dijaspora za maticu” je, čim se ukazala potreba da se pomogne poplavljenima u Srpskoj, uputio najpre jednokratnu pomoć od 25.000 evra, a zatim je u dogovoru sa Vladom Republike Srpske uslijedila i pomoć Fonda od 250.000 evra, rekao je Srni pred početak redovne godišnje Skupštine Udruženja “Fond dijaspora za maticu” direktor Predstavništva Srpske u Beogradu Mlađen Cicović. On je tim povodom u “Sava centru”, predstavnicima Fonda i

Kako je Zoki uveo Srbiju u EU

Premijer Hrvatske Zoran Milanović ponašao se kao huligan kojije došao na briselsku plemićku žurku, dok je Srbija, kao zemlja kandidat, preuzela ulogu države koja čuva osnovne evropske vrednosti. U Hrvatskoj se nikada ne raspisuju vanredni izbori. U Srbiji se vanredni izbori redovno raspisuju. Hoće li ovi zakoni odrediti sudbine političkih elita u Beogradu i Zagrebu? Hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću, novom zagrebačkom barbarogeniju, slede redovni izbori i nije li ga upravo taj cajtnot primorao da napravi toliku pometnju u regionu, da se u jednom trenutku učinilo kako su se u Zorana istovremeno uselili Milan Bandić i Branimir Glavaš, te su, tako sjedinjeni, usposgavili transcendentalni link s Franjom Tuđmanom. Kako drugačije opisati

Koriste „Srbijance” da se dokažu kao Hrvati

Čedomir Antić Istoričar Čedomir Antić smatra da je uvredljiva retorika premijera Zorana Milanovića izraz potrebe hrvatskih socijaldemokrata da dokažu pravovernu nacionalnu orijentaciju. Izjava hrvatskog premijera Zorana Milanovića da je „veliki prijatelj Srba u Hrvatskoj”, ali da su „Srbijanci nešto drugo” prerasla je aktuelni međugranični spor Beograda i Zagreba i otvorila više kulturoloških i političkih pitanja. Jedno od najvažnijih je šta bi se u bilo kojoj zemlji Evropske unije desilo da šef vlade kaže da su pripadnici nacionalne manjine u njegovoj zemlji bolji i drugačiji od svojih sunarodnika iz matice. Drugo, ako izraz „Srbijanac” mnogi u Srbiji doživljavaju uvredljivo, ima li smisla da ga koristi premijer Hrvatske. – Odrednice srpski i

Vukovar : Srbi se plaše čak i da govore

Srđan Milaković VUKOVAR – Najpre je većina poslanika Skupštine opštine Vukovar izglasala novi Statut kojim se i faktički ozvaničilo prethodno lupanje dvojezičnih tabli, a zatim, nekoliko dana kasnije, na više lokala u tržnom centru u samom centru grada osvanuli su uvredljivi, proustaški grafiti.  Od sredine prošlog meseca Vukovar je jedno od retkih mesta na planeti u kojima je Srbima i zvanično i nezvanično poručeno da nisu dobrodošli! Reporteri “Vesti” posetili su ovaj grad tražeći odgovor na pitanje koliko se ta usijana atmosfera “ohladila” ili se “letnja vrućina” tek sprema za predstojeće republičke izbore i 18. novembar kada će Hrvatska 24. put obeležiti nacionalni praznik Dan sećanja na žrtve Vukovara. U

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala