arrow up
Ж | Ž
Pretraga
Close this search box.
Ж | Ž
ispovest-kupres.jpg

Ispovest: Crn svaki dan

Žikica Đorđević, prognan sa Kupresa pre dve decenije, kazuje o stradanju porodice Spremo, čijih je 126 članova ubijeno (4) Zločini i u proleće 1992. Za tri dana ubijeno šestoro članova porodice Spremo. Ubijani i u zatvorima „Lora“ i „Vrgovac“ Eho prošlosti spustio se u kuprešku dolinu u proleće devedeset druge godine, kao i u ono proleće četrdeset prve – govori Žikica Žika Đorđević, sada direktan svedok srpske nesreće i ponovnog stradanja porodice Spremo, čiji je potomak po majci Ljubici Spremo. Potresno svedočenje prvi put za „Novosti“ kazuje u svom novom domu u koji je izbegao pre dve decenije. – Nova adresa, skućili smo se, nije da nismo, ali mira nemaš.

sami-sebi.jpg

Sami sebi neprijatelji: Leskovac sravnjen po želji Koče Popovića

U Titovoj Jugoslaviji vrlo retko se govorilo o savezničkom bombardovanju naših gradova krajem Drugog svetskog rata. Najviše Srbije, tvrde istoričari. Ako su ova „prijateljska“ razaranja i pominjana, obično je to bilo u kontekstu „neminovnih žrtava u borbi za konačno oslobođenje od fašista i domaćih izdajnika“. Ali, broj žrtava nikada nije pominjan. A reč je o desetinama hiljada stradalih! Jedno od najvećih takvih razaranja bilo je u Leskovcu, 6. septembra 1944. godine. U 12 časova začule su se sirene, a bombe su počele da lete dvadesetak minuta kasnije. U pratnji 20 lovaca, 28 bombardera je na grad bacilo 69 tona bombi da bi se, navodno, uništila „koncentracija nemačkih trupa“ koje su

Svetozar_Crnogorac.jpg

Svetozar Crnogorac: Partizani su u Hercegovini nastavili ustašku misiju istrebljenja Srba

Govorim o temi koja korespondira sa ustaštvom, a koju smatram izuzetno važnom, a čini mi se da joj se ne posvećuje nikakva pažnja, što može biti kobno za narod Istočne Hercegovine. Svetozar Crnogorac Već nekoliko godina pažljivo pratim dešavanja u našem susedsvu u Zapadnoj Hercegovini. Pratim njihove sajtove, političke emisije na hrvatskim televizijama i posebno Katolički tjednik, list Katoličke crkve, koja je inače žila kucavica hrvatskog naroda i tvorac svih zala koji su kroz vijekove snalazili naš narod a po mom mišljenju i okorela zločinačka organizacija. Vi se obično snabdevate po Mostaru, Čapljini a neretko i u Širokom brijegu – matici ustaštva u Hercegovini. Oni su verovatno veoma ljubazni, neretko vas usluže kafom i rakijom,

manojlo-grbic.jpg

Prota Manojlo Grbić

Prota Manojlo Grbić (1844–1899) jeste jedan od najznačajnijih pisaca srbske crkvene istorije, čovek koji je u svojim radovima izučavao crkvenu prošlost Vojne Krajine, tj. Srba u Eparhiji gornjokarlovačkoj.   Žitije i sočinjenija Rođen je u Širokoj Kuli u Lici 19. decembra 1844. godine, a upokojio se 16. aprila 1899. godine. I otac i deda su mu bili sveštenici, a po porodičnom predanju bio je 12 sveštenik u muškoj liniji. Stari su mu se u Široku Kulu doselili iz Prokika. Otac Manojlov, sveštenik Marko, umro je 1855. od kolere, kada je dečaku bilo tek 11 godina. Bio je najstariji od šestoro dece, a o njima je deličmičnu brigu preuzeo deda po

Ustaski_noz_za_masovno_klanje_srpske_djece.jpg

Nož za klanje srpske djece sa Kozare

Iz 219 kozarskih sela i gradića ubijeno je i na druge načine umoreno više od 11.000 djece. Prosječna starost 11.194 ubijenih dječaka i djevojčica bila je 6,5 godina. English Priredila: Ana BENCUN Ustaški nož namjenski napravljen za masovno klanje srpske djece u Drugom svjetskom ratu izazivao je izuzetno jake emocije kod svih posjetilaca izložbe “Anatomija zaborava”, postavljene nedavno u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci (NUB) Republike Srpske. “Tek kada uzmete nož u ruke i zapitate se: ‘Šta je ovo?’ i ‘Kako ovo radi?’ shvatite svu strahotu događaja o kojima izložba govori”, kaže za Srnu jedan od autora izložbe Vanja Šmulja. Ovaj nož pronađen je na Patriji, pod Kozarom, gdje su, ne

isovest-zikica.jpg

Ispovest: Kako je ubijeno 126 članova porodice Spremo

„Novosti“ objavljuju ekskluzivnu ispovest Žikice Žike Đorđevića iz Kupresa, potomka po majci ugledne porodice Spremo, kojoj su ustaše, u dva poslednja rata, najsvirepije ubili 126 članova. Prvi put, on za naš listi govori o stradanju ove familije. Bolna i teška priča, slike užasa, koje ga prate i danas, dve decenije posle izgona, okosnica je upravo završenog rukopisa „Kristalna noć u Kupresu“. Pisao ga je tri i po godine u kiosku, na autobuskoj stanici u Beloj Palanci, gde je našao utočište. Ali ne i mir. Pevalo se devedeset prve u Kupresu, kao i četrdeset prve: „Srbi u Srbiju, komunisti u Rusiju, a ko voli ’U’, nek ostane tu!“ I tada je

spomenik_u_ljubljenici.jpg

Jahura: Žene i djeca iz Ljubljenice živi spaljeni na Veliku Gospojinu

English Ustaše su na današnji dan 1941. godine, na pravoslavni praznik Velika Gospojina, žive spalili u jednoj štali žene i djecu iz sela Ljubljenica, u opštini Berkovići. Milenko Jahura, predsjednik Srpskog nacionalnog društva “Prebilovci”, kaže da su tom prilikom iz porodice Vukosav izgorjeli Cvijeta, Dara, Slavko (15 godina), Stoja (10 godina), Nasta, Cvija, Danica, Slavko (osam godina) i Anđelko (osam godina). Iz porodice Gele živi su spaljeni Petra, Anđa, Ljubica (četiri godine), Mara, Milenko (osam godina), Milenka (šest godina), Ljubica (dvije godine), Danica, Branko (15 godina), Milenko (12 godina), Anđa (dvije godine), Vlado (12 godina) i Boro (10 godina). Iz plamena je iskočila i pobjegla jedino devetogodišnja Slavojka Vukosav. Komšije

Mucenice_bliske_rodjake_Bosa_Dragicevic_i_Stoja_Ciric.jpg

Kalendar genocida: 28. avgust 1941. godine. Posljednji upad ustaša u Prebilovce u Drugom svjetskom ratu

Poslije pokolja više od 50 Prebilovčana u Morinom otoku 14/15 avgusta 1941., u Prebilovce je došla hrvatska žandarmerija koja je trebalo da spriječava dalje zločine. Spremala se italijanska reokupacija ovog područja, koju je Pavelić grozničavo nastojao da izbjegne . Prebilovčani su počeli da izlaze iz Hutova blata i dolaze svojim opustjelim kućama. U mnogima od njih su još bili hrvatski naseljenici- kolonisti. Videći da ima živih Prebilovčana, vlasnika dodjeljnih im kuća, ovi kolonisti počinju da napuštaju selo. Ostrvljeni zločinci iz Čapljine i okolnih sela upali su putem u Prebilovce, na pravoslavnu Veliku Gospojinu, 28. avgusta 1941. Predvodili su ih krvoloci srpskog naroda Franjo Vego, Niko Filipović, Kasim Kudra- Ćoso, Mato

Prebilovacki_dnevnik_1.jpg

PREBILOVAČKI DNEVNIK ILI PUTOVANjE DO PAKLA I NATRAG (2)

Kad su vezani Srbi tražili da im vrate kape koje su im pale s glava, ustaše su se rugale: „Šta će vam kape, kada vam idu glave!“ NIKOLA N. ŽIVKOVIĆ Kad su vezani Srbi tražili da im vrate kape koje su im pale s glava, ustaše su se rugale: „Šta će vam kape, kada vam idu glave!“ Hrvatski monstrumi prikupljaju žene sa decom i zatvaraju ih u učionicu seoske škole. Oko 11 časova dotle prikupljene u koloni po četvoro, uz batinjane, sprovode nadomak mosta na reci Bregavi. Prethodno su ispred škole kundacima poubijali starice koje nisu mogle da pešače. One koji su stigli do mosta potrpali su u četiri kamiona

strahinja-zivak.jpg

STRAHINjA ŽIVAK – ŽIVI DA BI SVEDOČIO!

Ubili su mi muslimani oca i dva strica u Drugom svetskom ratu. Majka Bosiljka brinula je o nas četvoro siročadi. Nisam ni sanjao da će krčag nove balkanske nesreće odneti živote mojih sinova- kaže Strahinja Živak Sudbina Strahinje Živaka, penzionisanog inženjera iz Trebinja, stala je do sada u devet knjiga. Neke su prevedene na više svetskih jezika. U svom gradu Strahinja je živa legenda. I ne postoji Srbin u Bosni i Hercegovini koji nije čuo za njega. Početkom nesrećnog rata u BiH, teško ranjen dospeva u Alijine kazamate, i u jednom od najgorih mučilišta Centralnom zatvoru, saznao je da su mu, braneći ognjište, ubijena dvojica sinova. Ot tuge njegovoj supruzi,

streljani-glumci.jpg

Komunisti jedino u Srbiji streljali glumce

Državna komisija za tajne grobnice popisala je više od 50.000 žrtava i evidentirala 211 lokacija. Od svih bivših republika SFRJ, samo se Srbija obračunavala sa umetnicima – ubijeno ih je 77. DRŽAVNA komisija za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944, za tri godine rada prikupila je podatke za više od 50.000 ljudi nastradalih u posleratnim čistkama, i evidentirano je 211 lokacija. Knjiga žrtava napravljena je kao moderna baza podataka, dostupna građanima preko sajta Komisije, gde oni, ali i sudovi, mogu svakodnevno da koriste podatke za potrebe rehabilitacije. Za svako lice postoje ime i prezime, zanimanje, nacionalnost, prebivalište, mesto rođenja, vreme i mesto stradanja. Iz registra se može videti i ko

Prebilovci_01.jpg

PREBILOVAČKI DNEVNIK ILI PUTOVANjE DO PAKLA I NATRAG (1)

Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu, poput Aušvica, Hirošime, Lidica… NIKOLA N. ŽIVKOVIĆ Da pripadaju nekom drugom narodu, Prebilovci bi bili poznati i poštovani u celom svetu, poput Aušvica, Hirošime, Lidica… Četvrtak, 6. avgust 2017. Veoma topao, bezoblačan, pravi letnji dan, a vremenska prognoza glasi da će biti čak do 39 stepeni. U jedan iza podne krenuli smo na put. Vozio je Sava, sin Peđe Ristića. Časlav i ja sedeli smo pozadi. Odmah sam primetio da je Sava iskusan i pouzdan vozač, tako da sam od Beograda do Sremske Mitrovice dremuckao. Granicu smo prešli kod Sremske Rače. Čim smo se našli u

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 16. avgust 1942. Godišnjica stradanja Srba sa Kozare

Jasenovačke ustaše su 16. avgusta 1942. u selu Sloboštini kod Slavonske Požege ubile 1.165 zarobljenih Kozarčana. U dubokim seoskim bunarima udavljeno je pedesetoro dece iz sela Trebovljana pod Kozarom.   Vezane vijesti: SLOBOŠTINA 16.08.1941. – Mučeništvo srpske nejači sa Kozare

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 14. avgust 1941. Godišnjica stradanja Srba u Cazinskoj krajini

Na današnji dan prije 73 godine dovršeno je ubijanje oko 7000 Srba u ranije iskopanim rovovima na Mehinom stanju i u pravoslavnoj crkvi u Velikoj Kladuši. Ustaški pokolji su trajali od 30.jula do 14.avgusta. Mehino stanje Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. avgusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Srpska pravoslavna crkva u Velikoj Kladuši Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula do 14.

ubojstva.jpg

Čavaški zločin nije počinjen u moje ime

Na današnji dan, 11. avgusta 1941. dogodilo se jedno od najtežih stradanja na području Popova polja. Ustaše su pobile 101 stanovnika ovdašnjeg sela Čavaš. Pobili su sve koje su našli! Hroničari kažu da su oko 4 sata ujutro opkolili selo, pohapsili Srbe i potjerali ih u polje u jarugu Podvalje. Pokosili su ih sve iz neposredne blizine vatrom iz pušaka i iz puškomitraljeza. O gnusnoći toga zločina dovoljno govori činjenica da su među stradalima bili mahom starci, žene i djeca. Bilo je dvoje djece staro pet, odnosno šest dana. Među stradalima su bile čitave porodice od pet, šest, sedam pa čak i devet članova. Premda svaki zločin ima svoju razvojnu

Fotografija stigla u Srbiju zahvaljujući anonimnom kolekcionaru

Fotografija kao dokaz „zaboravljenog genocida”

„Politika” dobila fotografiju snimljenu 1941. godine u Srbiji – koja svedoči o sistematskom uništavanju Roma Jedna stara, crno-bela, izbledela fotografija, na čijoj poleđini je na nemačkom jeziku napisano „Cigani kopaju svoj grob dok stanovništvo i vojnici gledaju, Srbija 1941. godine”, svedoči o „zaboravljenom genocidu” – genocidu nad Romima, počinjenom u Drugom svetskom ratu. U pitanju je potresna fotografija koja se prvi put objavljuje i opisuje jedan od mnogobrojnih zločina nad civilima počinjen na teritoriji okupirane Srbije, tokom krvave jeseni 1941. godine. Snimio ju je negde Srbiji nepoznati pripadnik Vermahta. Ta fotografija nedavno je dospela u našu zemlju u elektronskom obliku, zahvaljujući angažovanju našeg sunarodnika, kolekcionara koji živi u inostranstvu. –

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 07. avgust. Godišnjica stradanja Srba iz Like i Korduna

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih seljaka. Velika Kladuša, Srpska pravoslavna crkva, mučilište i gubilište Srba, njih više od 2.450 u vremenu od 30. jula

Sva deca sa ove fotografije stradala su od ustaške ruke

Istinu otrgnuti od zaborava

Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomene o zločinu nad srpskim narodom tokom Drugog svetskog rata, kažu u Udruženju poštovalaca žrtava ustaškog zločina 1941. godine na Garavicama kod Bihaća Bihać – „Što god budemo manje spominjali Jasenovac, najveća stratišta srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata u BiH, Šušnjar i Garavice, druga strana će češće i jače isticati Srebrenicu i zločine nad muslimanskim narodom”, rekao je Vladimir Lukić na osnivačkom skupu Udruženja poštovalaca žrtava ustaškog zločina počinjenog 1941. godine na Garavicama kod Bihaća. – Ne tražimo osvetu. Hoćemo samo da sačuvamo uspomenu i istinu o zločinu nad srpskim narodom, najvećem tokom Drugog svetskog rata u Bosni i Hercegovini. Mi na to

kalendar-genocida-c549cd23.jpg

Kalendar genocida: 05. avgust. Godišnjica stradanja Srba sa Korduna i Like

Na današnji dan bilježimo nekoliko stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu: Glina – Srpska pravoslavna crkva “Rođenja Bogorodice” – Glinski pokolj. 29. jula do 3. avgusta 1941. ustaše poklale 1564 Srbina. Mehino stanje, na granici Slunjskog i Kladuškog kotara. Ranije iskopani rovovi jugoslavenske vojske za odbranu domovine poslužili su ustašama Nezavisne Države Hrvatske za masovno gubilište srpskog naroda. U vremenu od 30. jula do 14. augusta 1941. godine ubijeno je na ovom stratištu 7.000 Srba, muškaraca, žena i djece. Samo iz sela: Komesarca, Savić Sela, Bogovlje, Maljevca, Buhače, Crnog Potoka, Glinice, Gojkovca, Šiljkovače, Krstinje, Široke Rijeke, Jagrovca, Svinjice, Ruševice, Delić Poljane, Pašin Potoka, Žrvnice, Kuplenskog i Selišta ubijeno je 4.000 srpskih

Jama_Golubinka_u_Surmancima.jpg

Jedan od najbestijalnijih ustaških zločina

Najveći koljači bili su Andrija Buljan, Ivan Jovanović Crni, Mirko Arar Ranković, Mate Ivanković, Andrija Šego, Jozo Jerković, Jozo Ostojić, Božo Turudić, Jozo Prusac, Jakov, Mate Ivan i Jozo Vasilj, koji su u jednom danu u jamu bacili 470 srpskih žrtava – 237 djece i 233 žene. Priredio: Ognjen BEGOVIĆ U jamu Golubinku kod Šurmanaca 6. avgusta 1941. godine od 7.30 do 14.30 časova ustaški zločinci su bacili oko 500 srpske nejači iz Prebilovaca – navodi književnik iz Istočnog Sarajeva Dušan Zurovac. “To je je jedan od najgnusnijih ustaških zločina nad srpskim ženama, djecom i starcima”, kaže Zurovac za Srnu i napominje da se o ovom zločinu ni danas ne

Kolona_srpskih_izbjeglica_001.jpg

Cesta užasa od Gline do Dvora na Uni

Sa prednje strane kolone čule su se eksplozije, traktori su se zaustavili, a vozači su počeli da se sklanjaju pored puta. Simo Radanović je primetio da im prilazi vojnik i da besno puca rafalom. Tada je poslednji put video suprugu Ranku… Cestom od Gline do Dvora na Uni u „Oluji” se evakuisao veliki deo Banijaca i Kordunaša. Mnogi nisu uspeli. Traktorske kolone prekidane su napadima hrvatskih vojnika, ponegde su se ubacivali i muslimanski jurišnici jer je u blizini takozvana „suva međa”, granica između Banije i Cazinske krajine. Ranka i Simo Radanović bili su za volanima svog i komšijskog traktora. U tom delu kolone nalazili su se meštani sela Čremušnica, sa

Nikola_Tesla_001.jpg

Da se Tesla te 1941. našao u Smiljanu…

Da su 1941, što je bilo moguće jer je Nikola Tesla tada bio živ, Hrvati u rodnom Smiljanu uhvatili svetski slavnog pronalazača, smesta bi ga ubili, kao što su tokom Drugog svetskog rata ubili 4 337 Srba iz tadašnjih ličkih kotara (srezova) Gospića i Perušića, ili kao što su pobili 559 smiljanskih Srba od kojih je neke krštavao i smiljanski proto Milutin Tesla. Ubili bi ga i 1991. godine Piše JOVO BAJIĆ Teško je naći Srbina sa toliko dubokim i razgranatim srpskim korenima i tako utemeljenom srpskom svešću kao što je bio Nikola Tesla. I svaka pomisao da se on može izmestiti iz srpskog i krajiškog bića i naknadno, posmrtno

kalendar-genocida.jpg

Kalendar genocida: 02. avgust 1941. Stravična stradanja Srba sa Banije, Korduna i Like

Na današnji dan prije 73 godine, stradali su Srbi u Tješnjaku, Dujić gaju, Bogdaniću, Zablatama, Širokoj kuli, Dubokom i Udbini. Tješnjak 2. avgusta 1942. Tješnjak, na putu od Mlinoge prema Petrinji, 2. avgusta ustaše poklale 30 Srba iz Mlinoge i sela Klinca. Romi ih pokopali Dujić gaj kraj Rakovice, Slunj, 2. avgusta 1941. Dujić gaj kraj Rakovice, Slunj, 2. avgusta 1941. ustaše ubile 380 Srba, muškaraca, žena i njihove djece. Selo Bogdanić, Smiljan, Gospić Selo Bogdanić, Smiljan, Gospić. Ustaše noževima i macolama masakrirale 103 srpska civila, 2. avgusta 1941. godine Zablate Selo Zablate, Smiljan, Gospić. 2. avgusta 1941. ustaše zaklale i spalile 62 srpska civila u kući Milkana Katića, Petra

Goldstein-Jadovno-2009.jpg

Slavko Goldštajn: Istina o 27. julu 1941.

Već od prvih dana po uspostavljanju NDH u proljeće 1941. Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili su zakonski diskriminisani i egzistencijalno ugroženi. Smatram da i ovom prilikom vrijedi podsjetiti na poznatu Gebelsovu maksimu kako sto puta ponovljena laž postaje istinom. Tom sindromu podlegao je i dio hrvatske javnosti, koji je u poplavi politizovanih laži o Danu ustanka 27. jula u Srbu počeo taj ustanak nazivati “kontroverznim”, “četničko-komunističkim” ili čak samo “četničkim”. Ta iskrivljena slika o počecima NOB-a u Hrvatskoj unosi zabunu u današnje hrvatsko društvo i potpiruje stare rane. U interesu društvenog zdravlja dužni smo insistirati na istini. Prije desetak godina, pripremajući knjigu “1941. – godina koja se vraća”, temeljito sam istražio dokumentaciju o ustaškim progonima Srba

Kalendar genocida: 28. jul 1941. Svjedočenje: Vučen Repac, Meljinovac Donji Lapac, Lika

U bezdanu Delić jamu na Zavolju iznad Bihaća, ustaše su dovodile Srbe, muškarce, žene, djecu i starce, još tokom juna pa sve do augusta 1941. godine, i u nju bacile 894 srpska civila iz Meljinovca, Ličkog Petrovog Sela i okolnih sela. Samo u jednom danu, 28. jula 1941. godine ustaše su pohvatale i pobile 92 srpska seljaka iz sela Meljinovca općine Donji Lapac. Njih su pohvatali kod njihovih kuća i odveli na gubilište nedaleko Zavolja gdje su ih pobili iz vatrenog oružja, poklali noževima, a neke i žive, sve bacili u Delić jamu – bezdanušu, nedaleko Zavolja. O tom zločinu ustaša iz sela Boričevca i nekih drugih susjednih hrvatskih sela nad svojim komšijama Srbima ispričao mi

NAJNOVIJE VIJESTI

Popis
10.502 žrtve

Udruženje Jadovno 1941. je formiralo Centralnu bazu žrtava, koju možete pretražiti unosom pojedinih podataka o žrtvama.

Kalendar
Pokolja

Odaberite godinu ili mjesec i pretražite sve događaje koji su se desili u tom periodu.

“Sjećam se dobro i nikad neću zaboraviti 14. maj 1942.”

Iz knjige Svjedočanstva genocida u NDH 1941-1945. Đure Zatezala